Snovi predstavljaju najlakši i najefektivniji način istraživanja sadržaja i dinamike nesvjesnog.
Zašto sanjamo samo po noći? Možemo reći kako se snovi dešavaju cijelo vrijeme, ali, dok smo budni, zbog intenziteta onoga što se dešava oko nas i čime je naša svijest zaokupljena takvu dinamiku nismo u mogućnosti percipirati. S druge strana čim naša svijest malo izgubi intenzitet (umor, alkohol i sl.), fantazije, slike i sl. počinju navirati i stvara se mogućnost da ih i percipiramo.
Psihološki gledano, možemo reći kako kroz snove djeluje nešto što zovemo samo-regulirajućim psihičkim mehanizmom (kompenzacija). To znači da kada se nalazimo u situacijama za koje nemamo mehanizme adaptacije ili je ta adaptacija neadekvatna, snovi, svojim emocionalnim djelovanjem, konkretnom radnjom, mogućnostima i idejama djeluje na našu svijest sa svrhom da nam omogući drugačije gledanje i pristup situaciji u kojoj se nalazimo. Uzimanje u obzir takvih tendencija (tj. promatranje svojih snova i razgovor o njima) može nam pomoći da izbjegnemo dinamiku koja je nezdrava za našu psihologiju i koja može dovesti do problema kao stres, anksioznost, depresija i dr. U tom kontekstu, njihova važnost za psihoterapiju, individuaciju i osobni razvoj se ne može previše naglasiti.
Vrste snova
Kada razmišljamo o snovima, možemo pristupiti otkrivanju njihovog smisla na više načina. Jedan od načina je da pokušamo klasificirati koje vrste snova postoje. Snovi ne samo da imaju svoj uzrok (Freud i Adler), već sadrže i sve buduće mogućnosti razvoja i razvojne tendencije. U tom kontekstu, prvi snovi u analizi imaju posebnu važnost.
Nadalje snove možemo podijeliti ovisno o stavu svijesti u odnosu na tendencije nesvjesnog.
1. San kao nesvjesna reakcija na svjesnu situaciju. Elementi sna su u komplementarnom ili kompenzacijskom odnosu sa utiscima dana. San ne bi nastao bez određenog utiska i našeg stava )ili nedostatka stava) prema njemu.
Možemo reći kako je nesvjesno uvijek u komplementarnom ili u kompenzacijskom odnosu sa sviješću. Što je više svijest jednostrana, veća je mogućnost da će se pojaviti snažni i kontrastni ali smisleni snovi kao posljedica funkcioniranja samo-regulirajućeg psihičkog sistema.
Komplementarnost nesvjesnog je karakteristika koja se često javlja u kontekstu razvoja kada iz nesvjesnog dolaze ideje, osjećaji, emocije i afekti koje imaju svrhu da nas pripreme na buduće pothvate i događaje. Npr. razvoj seksualnosti u mladenaštvu. Možemo reći kako je komplementarnost povezana sa razvojnim tendencijama nesvjesnog koje teže da se razvijemo u smjeru koji nam omogućuje kvalitetnu adaptaciju na vanjske ili unutarnje čimbenike….
4. San prikazuje nesvjesno koje nije u relaciji sa sviješću. Kada u svijesti ne postoje alati kojima bio mogli asimilirati potreban nesvjesni stav (bilo zbog neznanja ili tvrdoglavosti), dešavaju se snovi iz četvrte skupine. Takvi snovi su vrlo čudni i jako ih je teško interpretirati. Osoba koja sanja je često začuđena njihovim sadržajem jer ga ne može sa ničim povezati. Takvi snovi predstavljaju spontanu aktivnost nesvjesnog i sadrže važan smisao i često smo preplavljeni njihovom prirodom. To su tzv. Veliki snovi kako ih zovu primitivni narodi.“ Somnia a deo misa“ i osjećamo ih kao prosvjetljenje.
Snovi ovakve vrste se događaju kod važnih životnih primjena (odrastanje, brak, dijete, kriza srednjih godina, bolest opasna po život ili kraj života) ali jednako tako se ponekad javljaju i prije velike neuroze ili psihoze.
Subjektivni i objektivni smisao sna
Interpretacija na subjektivnom nivou pretpostavlja da su likovi, okolina, atmosfera i događaji u snu predstavljaju unutarnje psihičke faktore i situacije unutar osobe koja sanja.
Na objektivnom nivou, motive sna razumijemo konkretno….
U praksi, ako se osoba iz sna ima važnost u realnom životu osobe koja sanja, tada malo više uzimamo u obzir objektivno značenje sna. S druge strane ako sanjamo o osobi koja nema realno značenje za osobu koja sanja, tada san više govori ako ga promatramo na subjektivnom nivou. Npr. U snu žene u kojem se pojavljuje lik muškog prijatelja, možemo razumjeti kao da govori o samom prijatelju i njihovom odnosu ili kao muška karakteristika osobe koja sanja. U praksi često san promatramo više s jedne ili s druge razine ali često obje imaju određenu dozu istine u sebi.
Osobni i kolektivni aspekt snova
San možemo promatrati kroz objektiv osobnih uvjerenja stavova, ideja i sjećanja osobe koja sanja. Ako je to tako, onda govorimo o osobnom aspektu snova i često je takav pristup dovoljan da dobijemo ideju o značenju i smislu sna, iako ideje povezane sa arhetipskim značenjem simbola mogu psihoanalitičaru dati neizmjerno važnu pomoć u kojem smjeru interpretacija treba ići.
S druge strane, ako motiv sna promatramo kroz arhetipske paralele iz povijesti, mitova, religije i sl., tada govorimo o kolektivnoj važnosti motiva i on vrijedi ne samo za osobu koja sanja već i za sve ljude. Možemo reći kako takav san, na određenoj razini, dolazi iz kolektivnog nesvjesnog i osim osobnog ima i kolektivno značenje….
Interpretacija snova
Snovi ne koriste svakidašnji jezik da bi izrazili određenu težnju ili stanje, da bi odgonetnuli što oni doista misle, moramo biti svjesni na koji način je poruka šifrirana. U tom kontekstu možemo reći kako snovi koriste simbole, sadržaj arhaiziraju, kontaminiraju, kondenziraju, multipliciraju te konkretiziraju i dramatiziraju originalnu poruku.
Kako odrediti smisao sna?
Struktura sna
– mjesto, vrijeme i dramatis personae (likovi)
– ekspozicija – problem ili pitanje na koje ćemo dobiti odgovor ili rješenje u snu.
– peripeteia – usponi i padovi radnje u snu.
– lysis, rješenje sna. Smisleni zaključak.
Nakon što snu pristupimo kao klasičnoj drami i podijelimo ga na predložene dijelove, kroz razgovor sa osobom koja je san sanjala pokušavamo dobiti slijedeće informacije.
Trenutna situacija podrazumijeva vanjsku situaciju (posao, odnosi i sl. i) i unutarnju situaciju (osjećaji, razmišljanja i sl.) u tolikoj mjeri koliko su svjesne osobi koja sanja….
Ukratko, možemo reći kako se interpretacija sastoji od: razgovora o snu u kojim određujemo detaljnu radnju sna, likove, emocionalne aspekte radnje sna. Tijekom interpretacije razgovaramo o idejama i mogućnostima koje san u sebi skriva kroz asocijacije, (klijenta i psihoanalitičara), kontekst (događaje koji su prethodili snu), osoba čiji san interpretiramo se pokuša prisjetiti na koji način je san povezan sa njim, njegovim problemima, odnosima s ljudima u svom životu, osjećajima i emocijama, nadama i razočaranjima, važnim anegdotama, pričama i iz njegovog života. Nadalje u kontekstu interpretacije sna iznimno važne su i amplifikacije (paralele iz etnologije, religije, bajki, alkemije, povijesti i sl)….
Snovi i psihoterapija
Zašto su snovi važni za psihoterapiju?
Ponekad se nalazimo u situaciji u kojoj osjećamo kako smo na kraju svojih snaga i ne znamo kako dalje. Takvo stanje ne mora biti samo po sebi patološko i javlja se i kod osoba koje nemaju posebnih psiholoških problema. Ta neizvjesnost je stanje koje se dešavalo tijekom cijele ljudske povijesti, te se pojavljuje u mnogim bajkama, mitovima, religijama i sl. To stanje je toliko karakteristično za ljudska bića tako da je naša psiha evolucijom naučila reagirati na njih na određeni način.
U takvim situacijama, savjet psihoterapeuta nema preveliku ulogu i značenje. Razlog za to je da se svaki savjet temelji na pretpostavci kako smo svi jednaki, a iskustvo je pokazalo kako je svaki problem, više ili manje, jedinstven. Ideje koje terapeut ima o načinu rješavanja problema su u najbolju ruku samo kratkotrajno rješenje. Kako u tom slučaju nastaviti dalje?
Kada klijent i psihoterapeut nisu svjesni što im je dalje činiti, naša nesvjesna psiha uvijek reagira na to nepodnošljivo stanje. Reakciju na to stanje možemo prepoznati u našim snovima.
Naši snovi prezentiraju slike i motive koji nas upućuju na nešto potpuno novo. Zapravo ne znamo zašto snovi nastaju i kada govorimo iskreno, interpretacija snova je poprilično nesigurna i proizvoljna. Ali ako razmišljamo o snu dovoljno dugo i temeljito, ako ga nosimo sa sobom i pokušavamo naći smisao u njemu, kao što nalazimo smisao u pjesmi pjesnika, tada nam oni uvijek nešto kažu. To nije egzaktno rješenje svih problema klijenta, ali je često vrlo praktičan i jedinstveni savjet, posebno stvoren za naš jedinstveni problem.
Za psihoterpiju je nebitno je li moguće znanstveno dokazati važnost snova jedino što je važno je da rezultat razgovora o snovima znači nešto za klijenta. Psihoterapeut mora brinuti samo za jedan kriterij kod razgovora o snovima: da li pomažu?Snovi koji dolaze na početku su raznoliki. Često ukazuju na prošlost i na zaboravljene stvari. U tom slučaju mogućnost razvoja osobnosti je ostavljena negdje u prošlosti tj. u onom trenutku kada je život klijenta postao jednostran. Takvi snovi u sebi sadržavaju naznaku kako krenuti dalje.
Ponekad snovi ukazuju na svakidašnje stvari; odnose, karijeru ili neke druge stvari za koje nismo nikada niti mislili da su izvor naših problema. Ponekad ne govore o nečemu opipljivom, posebno kada u sebi sadrže predosjećaj o budućim događajima. Takvi snovi u sebi sadrže ideje i mogućnosti kojima život klijenta može krenuti dalje.
Primjer 1.
Muškarac je sanjao san u kojemu je bolesna rođakinja imala važnu ulogu. U realnosti rođakinja nije bila bolesna. Tijekom razgovora klijent se prisjetio da je prije nekog vremena započeo njegov interes za određeno područje života i ispalo je da to dijete predstavlja taj njegov interes. Teoretski ta djevojčica može predstavljati bilo što, ali snovima daje smisao onaj tko ih sanja i klijenta je zaintrigirala ideja da proučavanje tog područja ima, za njega, u sebi nešto bolesno. I to je zapravo odlučujući trenutak u interpretaciji snova. Za klijenta je to bila određena kritika kroz koju je došlo do određene promjene njegovog stava prema tom problemu. Kroz takve male promjene i kontinuirani rad na snovima, dolazi do promjena do kojih ne bi nikada došli bez snova. Stvari se pokrenu s mrtve točke.
Međutim, ne samo da klijent daje svoje asocijacije vezane uz san, kod rada na snovima, i psihoterapeut ima istu mogućnost da prezentira svoje ideje vezane uz motive iz sna. Od velike pomoći za analizu snova je životno iskustvo psihoterapeuta i poznavanje života i običaja ljudi. Isto tako je dobro da psihoterapeut zna što je više moguće o psihologiji arhaičnog čovjeka, mitologiji, arheologiji, komparativnoj religiji i sl. Ta područja daju vrlo važne analogije koje mogu obogatiti asocijacije klijenta i omogućiti da se lakše nađe smisao sna u danoj situaciji. Na taj način dolazimo do dubljeg razumijevanja situacija u kojima se nalazimo. Na kraju krajeva, naš stav prema određenoj situaciji je najvažniji aspekt psihološke prilagodbe, možda i daleko važniji od toga kakva je situacija sama po sebi. Taj stav je zapravo jedino što možemo promijeniti u psihoterapiji i on je ono na što djelujemo razgovarajući o snovima.
Svakodnevni snovi
Ponekad sanjamo snove koji se na prvi pogled čine beznačajni, ali i takvi svakodnevni snovi imaju svrhu i na neki način kompenziraju jednostanosti naših stavova. Kako iz takvih snova možemo izvuči pouku i savjet pokušati ću pokazati na primjeru sanjača srednjih godina. Glavni likovi sna su otac i sin koji pohađa osnovnu školu.
Možda je bitno napomenuti da svaki san možemo promatrati na subjektivnoj ili objektivnoj razini. Današnji san smo promatrali na objektivnoj razini jer smo pretpostavili da se lik iz sna odnosi na sina kao realnu osobu. No, mogli smo pretpostaviti da sin predstavlja i subjektivni aspekt sanjačeve psihologije, dakle aspekt njegove osobnosti. Ponekad je jedna a ponekad druga razina prikladnija za situaciju u kojoj se nalazi sanjač. No u ovom postu smo se ograničili na objektivni aspekt sna. U tom kontekstu pretpostavljamo da se dinamika između likova u snu odnosi na dinamiku između stvarnih osobe koje s eu snu pojavljuju. Dakle san daje komentar i određeni objektivni uvid u odnos oca i sina.
Primjer 1. – Otac i sin
San: Sanjač prolazi automobilom pored osnovne škole i u jednom trenutku primjeti daje sin zaostao iza njega.
Automobil je prijevozno sredstvo, nešto čime putujemo prema cilju. Za vrijeme tog puta smo, u neku ruku, odvojeni i izolirani od okoline i kontakt s osobama u toj okolini je ograničen. San prikazuje situaciju u kojoj je sanjač odvojen od sina zbog puta kroz život; posao, obaveze i sl. Njegov pishološki stav je takav da je osnovna škola, u koji ide njegovo dijete, samo jedan od ciljeva koji treba postići. No takav način putovanja kroz život ga emocionalno odvaja od sina i san prikazuje tu sitauciju kao zaostajanje sina za ocem. Zajednički rad roditelja i djeteta vezan uz njegovo školovanje je iznimno važan jer daje djetetu osjećaj važnosti takvog rada a u isto vrijeme ako je sam odnos tijekom rada topao, ta emocija će obilježiti i njegovo daljnje školovanje. U tom kontekstu san upozorava oca na važnost da se tome ne pristupi na automatski i emocionalno distancirani način (simbol automobila) jer to djeluje izolirajuće na dijete koje se osjeća samo i napušteno (motiv zaostajanja).
U praktičnom smislu, nakon tog sna, sanjač je pokušao pristupiti radu sa sinom malo toplije, sa više pažnje i spontanosti. U tom kontekstu san je kompenzirao mehanički i na cilj orijentirani pristup radu sa sinom vezanim uz njegovo školovanje. Na ovom primjeru vidimo kako tako mali i “beznačajni” svakodnevni snovi ako se o njima promišlja, može dati uvid u određeni problem u nastanku. Ako ga uzmemo u obzir, tada na tom problemu možemo raditi prije nege se doista i manifestira. Psihoterapija je mjesto gdje se često o takvim i sličnim snovima razgovara. Kontinuirani rad na njima može dovesti do toga da se mnogi potencijalni problemi nikada ne razviju i manifestiraju. Ako takvi problemi već postoje, snovi nam mogu omogućiti da razvijemo drugačiji pogled na njih i uspješnije riješavanje.
Kako znamo da je interpretacija točna?
Možemo se pitati kako znamo da je interpretacija točna. Zapravo ne postoji točna ili netočna interpretacija jer interpretacija nikada ne iscrpljuje sva moguća značenja snova, već samo jednu nijansu cjelokupnog značenja. Jedino smisleno pitanje je da li interpretacija ima smisla za sanjača u kontekstu njegovog života.
Edukacija – Analitička psihologija (I)
Ovdje je prikazan samo dio cjelokupnog predavanja. Ako želite saznati više o temi, predlažemo vam da se prijavite na ciklus predavanja i seminara Hrvatskog društva za analitičku psihologiju koji se periodički održavaju u Zagrebu i drugim gradovima. Edukaciji možete prisustvovati u cijelosti ili se možete prijaviti samo na predavanja i seminare koji vas zanimaju. Više o edukaciji, temama koje ćemo pokriti, njenoj svrsi i cilju možete saznati ako pratite ovaj link – Analitička psihologija (I).
Nadamo se susretu na jednoj od slijedećih edukacija Hrvatskog društva za analitičku psihologiju.