Ovaj tekst nastao je tijekom završnih godina studija analitičke psihologije i predstavlja pokušaj povezivanja nekoliko temeljnih pojmova analitičke psihologije: psihološkog stava, apercepcije, arhetipova i psihološke transformacije. Zadržan je uglavnom u izvornom obliku, uz manje jezične i stilske korekcije.

Psihološki stav

Psihološki stav je spremnost psihe da djeluje ili reagira na određeni način. To znači da određeni podražaj kod jedne osobe ima dalekosežne posljedice, dok kod druge ima male ili nikakve. Imati stav znači da smo spremni reagirati na određeni način čak i kada je taj stav nesvjestan.

Psihološki stav predstavlja očekivanja, a očekivanje uvijek djeluje selektivno i s određenim osjećajem smjera. Očekivanja su određena snažnim emocionalnim sadržajem koji promovira percepciju i apercepciju svega što je slično njemu samome i blokira ono što je različito. To je osnovni uzrok jednostranosti svjesne orijentacije. Takav način funkcioniranja doveo bi do potpunog gubitka ravnoteže kada ne bi postojala kompenzacija, tj. funkcija psihe koja teži uspostavljanju psihičke ravnoteže.

Primjer 1.
Osoba koja je svjesna koliko je život težak imat će stav koji kontinuirano pretražuje nešto neugodno. Takva neravnoteža kontinuirano je kompenzirana nesvjesnim očekivanjem zadovoljstva.

Primjer 2.
Osoba koja je potlačena ima svjesni stav koji kontinuirano očekuje ugnjetavanje. Ona odabire taj aspekt iz općeg iskustva života i „njuši” ga svugdje. Njezin nesvjesni stav teži moći i superiornosti.

Dvojnost psihološkog stava, tj. situacija u kojoj psihološki stav nije jedinstven nego imamo ambivalentno mišljenje ili stav o nečemu, normalan je fenomen i ima nepovoljan utjecaj samo kada je jednostranost prevelika.

Psihološki stav rezultat je svih faktora koji imaju važan utjecaj na psihu, kao što su urođena predispozicija, utjecaj okoline, edukacija, životna iskustva, uvjerenja, kolektivna stajališta i dr. Cijela psihologija osobe orijentirana je u skladu s njezinim psihološkim stavom.

Psihološki stav odgovoran je za individualne razlike među ljudima. Koliko velike te razlike mogu biti možda se najbolje vidi u osobnim preferencama i u onome što volimo ili ne volimo. Ovisno o psihološkom stavu, svaki instinkt i svaka psihološka funkcija mogu biti subordinirani drugoj. Ego ili moć mogu učiniti seksualnost svojom slugom ili seksualnost može postati gospodar ega. Mišljenje može biti iznad osjećaja ili osjećaji mogu zavladati mišljenjem — sve ovisno o psihološkom stavu.

Psihološki stav fenomen je koji je vrlo teško istraživati jer je određen velikim brojem varijabli od kojih su mnoge nesvjesne. Ipak, u praksi je moguće raspoznati određene psihološke stavove.

Četiri temperamenta — sangvinik, kolerik, melankolik i flegmatik — opisuju moguće psihološke stavove. Jedan od pokušaja njihova razumijevanja je i Jungova tipologija i njegovi psihološki tipovi. Tako postoje misaoni, osjećajni, osjetilni i intuitivni psihološki stavovi.

Osim individualnih psiholoških stavova, postoje i socijalni stavovi, tj. oni koji su pod utjecajem kolektivnih ideja. To su najčešće ideje koje završavaju na -izam: feminizam, liberalizam, komunizam i sl. I oni su važni i u nekim slučajevima mogu imati veći utjecaj na osobu od individualnih psiholoških stavova.

Psihološki stav određuje, primjerice, naše mišljenje o pobačaju, odnosu crkve i države ili Vladi; određuje kako vidimo sebe i druge, određuje ono čemu težimo i način na koji vrednujemo ono što imamo; određuje naše odnose, odluke i identitet.

Zapravo, psihoterapija i cijela ideja pomoći koju psihoterapeut pruža temelje se na promjeni psihološkog stava osobe koja se nalazi u psihoterapiji — kroz kreativni proces — iz neprilagođenog u prilagođeni.

Apercepcija

Apercepcija je psihički proces kojim se novi sadržaj povezuje sa sličnim već postojećim sadržajem na način da postaje razumljiv. Taj proces ponekad je kratkotrajan, a nekada zahtijeva mukotrpan rad kako bi bio dovršen. U svakom slučaju iznimno je važan za nastajanje psihološkog stava.

Primjer 3.
Učenje je primjer apercepcije. Kada učimo matematiku ne počinjemo s diferencijalnim računom. Počinjemo sa zbrajanjem, prirodnim brojevima i sl. Polako, kako učimo, naše znanje se proširuje i u jednom trenutku imamo dovoljno usvojenog znanja da pomoću njega možemo apercipirati diferencijalni račun.

Primjer 4.
Čitanje ovog teksta zahtijeva da se u vašoj psihi odvija proces apercepcije. Govoreći o stvarima koje su vam već razumljive pokušavam objasniti stvari koje još ne poznajete.

Primjer 5.
Interpretacija snova ili slika proces je apercepcije. U snu ili slici prikazan je određeni psihički sadržaj koji je nesvjestan i nerazumljiv, primjerice novi psihološki stav. Taj sadržaj pokušava se razumjeti u kontekstu svjesnih događaja koji su prethodili snu, asocijacija osobe koja je sanjala san, arhetipskih paralela i drugih već postojećih i razumljivih sadržaja.

Psihološki stav i njegova promjena

Analitička psihologija pretpostavlja da u nama postoje samoregulirajući mehanizmi — biološki, fiziološki i psihološki. Primjerice, imunološki sustav reagira na patološke organizme koji uđu u tijelo, znojimo se kada nam je vruće ili se zjenice smanjuju kada je svjetlo prejako. Na sličan način djeluju i psihološki samoregulirajući mehanizmi.

Samoregulirajući psihološki mehanizam djeluje na našu svijest kada ona ne zadovoljava potrebe adaptacije na vanjske ili unutarnje događaje i omogućuje nam kontinuiranu prilagodbu životnim promjenama. U nesvjesnom se tada stvara stav drugačiji od našeg svjesnog psihološkog stava koji kompenzira jednostranost svijesti.

Ponekad svijest ne može prihvatiti kompenzacije potrebne za promjenu svjesnog stava. To se događa jer u svijesti ne postoji psihički sadržaj koji bi omogućio apercepciju novog stava. Zbog toga dolazi do potiskivanja sadržaja potrebnih za novu adaptaciju.

Apercepcija je proces koji nam omogućuje usvajanje novog psihološkog stava. Psihoterapija bi bila nemoguća kada ne bi postojao proces apercepcije koji dovodi do potrebne promjene.

Ako se apercepcija ne dogodi, samoregulirajući psihološki mehanizam usmjerava sve više energije nesvjesnom stavu potrebnom za novu adaptaciju i nakon nekog vremena svijest ostaje bez energije potrebne za svakodnevni život.

U tom smislu, kod depresije energija koja je do tada bila na raspolaganju svijesti postaje usmjerena prema nesvjesnom. Ta energija manifestira se u pojačanoj aktivnosti nesvjesnog — primjerice kroz simbole u snovima — ali i kroz moguće psihološke simptome poput depresije, anksioznosti i sl.

Psihoterapija omogućuje klijentu apercepciju novog psihološkog stava. Psihoterapeut i klijent ostvaruju je kroz razgovor o problemima, odnosima, emocijama, nadama, razočaranjima i važnim životnim pričama. Na taj način i klijent i psihoterapeut dobivaju uvid u trenutačni psihološki stav klijenta.

Snovi, fantazije i kreativne tvorevine — slike, skulpture, pjesme, priče, imaginacija i dr. — daju psihoterapeutu i klijentu uvid u nesvjesni aspekt situacije u kojoj se klijent nalazi i omogućuju lakše prihvaćanje novog psihološkog stava. U tom je kontekstu kreativnost usko povezana s procesom psihološkog rasta.

Razumijevanje snova, slika i drugih produkata nesvjesnog ima vrlo važnu ulogu u psihoterapiji. Jedna od tehnika jest usporedba obrazaca u snovima s arhetipskim slikama koje se pojavljuju u bajkama, mitologiji, religiji, alkemiji i etnologiji te njihovo razumijevanje u kontekstu života klijenta.

Bili mi toga svjesni ili ne, arhetipovi određuju smjer našeg psihološkog razvoja.

Promjena psihološkog stava i arhetipovi

Arhetipovi su temelj nesvjesne psihe i kao takvi ne mogu se definirati isključivo intelektualno. Kako bismo ipak stekli određenu ideju o njima, mogli bismo reći da je arhetip obrazac koji stoji u temelju našeg života — psihološkog, ali i biološkog.

Primjer 6.
Život životinja uvjetovan je instinktima: gradnjom gnijezda, plesom pčela, putovanjem jegulja i sl. Možemo se pitati određuje li nešto i naš psihološki život na sličan način. Taj formativni element u psihologiji nazivamo arhetipom.

Arhetip možemo percipirati kao nagon za akcijom ili kao arhetipsku sliku u snovima, slikama i drugim kreativnim tvorevinama. Instinkt je vanjski, a arhetipska slika unutarnji aspekt arhetipa.

Primjer 7.
Arhetipovi se aktiviraju u svakoj situaciji koja zahtijeva veliku promjenu svjesnog stava: tijekom odrastanja, početka veze, majčinstva, starenja, smrti ili u situacijama koje zahtijevaju „herojski” čin. Takve promjene često su praćene snovima u kojima se pojavljuju arhetipske slike čije razumijevanje i povezivanje s realnim životom omogućuje kreativnu adaptaciju.

Arhetip postaje zaista kreativan tek kada smo svjesni njegova djelovanja i kada svijest može imati određeni utjecaj na način na koji se arhetip izražava. Tada je moguće ostvariti i iskoristiti njegov kreativni potencijal.

Za nas je važan jedan drugi problem koji se pojavljuje kada je naš svjesni stav takav da se udaljujemo od arhetipske dinamike. Ta situacija nije zdrava i zahtijeva promjenu psihološkog stava.

Primjer 8.
Kada trebamo učiniti određeni „herojski” pothvat — završiti studij, pronaći novi posao, izaći iz nezdrave veze ili uvesti važnu promjenu u život — a to iz nekog razloga ne učinimo, tada se udaljujemo od arhetipske dinamike. U takvoj situaciji možemo osjećati da sve što radimo nema smisla. Mogu se pojaviti beznađe, anksioznost, depresija, krivnja ili sram.

Izučavanje arhetipova i simbola koji se pojavljuju u bajkama, mitovima, religiji i alkemiji može pomoći razumjeti snove, slike i fantazije koje se pojavljuju u takvim situacijama. Njihovo razumijevanje otvara mogućnost apercepcije novog psihološkog stava koji je u skladu s arhetipskom dinamikom.

Bajke

Bajke su najčišći izraz nesvjesnih kolektivnih psihičkih procesa. One prikazuju arhetipove u njihovom najjednostavnijem i najpreciznijem obliku.

Bajke često govore o kraljevima i njihovim kraljevstvima. Najčešće kraljevstvo na početku nije u dobrom stanju: kralj je bolestan, kraljica je neplodna ili neki drugi veliki problem opterećuje kraljevstvo. Psihološki gledano, takva situacija mogla bi odgovarati negativnom emocionalnom stanju uzrokovanom neprilagođenim psihološkim stavom.

Kako bi riješili problem, kraljevi sinovi kreću u avanturu, ali ne uspijevaju. Tek kada su sve mogućnosti iscrpljene pojavljuje se najmlađi sin, neuki sluga ili netko tko naizgled nema nikakve šanse da razriješi situaciju. On predstavlja novi psihološki stav u nastajanju. Na kraju upravo on uspijeva, oženi princezu i postane novi kralj.

U stvarnom životu često na isti način omalovažavamo ono što nam zapravo može pomoći da prevladamo negativno emocionalno stanje. Razlog je u tome što je ta mogućnost vrednovana psihološkim stavom koji je i odgovoran za cijelu situaciju.

Novi psihološki stav najčešće je nešto banalno, gotovo nesvjesno, nešto za što nikada ne bismo rekli da može postati novi temelj naše psihologije — baš kao i heroji u bajkama.

Primjer 9.
Osoba je u mladosti imala želju za umjetničkim izražavanjem. Život ju je odveo u drugom smjeru: udala se, zaposlila i sl. S vremenom su se počeli javljati anksiozni simptomi koji su je pratili godinama. Nikada joj nije palo na pamet vratiti se umjetnosti jer joj se to činilo kao ludost iz mladosti.

Nakon mnogo godina slučajno je ponovno otkrila da se još uvijek želi baviti umjetnošću i upisala je studij umjetnosti. Začudo, anksiozni simptomi postupno su nestali. Umjetnost u ovom slučaju predstavlja najmlađeg kraljevića ili neukog slugu koji može pomoći kraljevstvu.

Motive koji se pojavljuju u takvim bajkama često sanjaju ili slikaju ljudi koji se nalaze u situaciji da trebaju modificirati svoj svjesni psihološki stav. Razumijevanje tih motiva može dati ideju u kojem smjeru ta promjena treba ići.

Mitologija

Mitovi su slični bajkama, ali sadrže puno više svjesnog kolektivnog materijala i samim time bliži su svijesti. Arhetipovi u mitovima nisu toliko univerzalni kao u bajkama, ali ih je zato često lakše razumjeti.

U mitovima ponekad heroja proguta kit ili neka druga zvijer. Psihološki gledano, to bi moglo odgovarati situaciji u kojoj nas „proguta” negativno emocionalno stanje. Heroj uspijeva pobijediti kita iznutra, primjerice tako da mu stisne srce i kit ugine. Ovdje vidimo motiv da se negativno stanje može nadvladati jedino ako mu pristupimo iznutra i pokušamo otkriti njegov smisao.

Nakon toga heroj izlazi iz kita i sa sobom izvodi sve ljude koje je kit prije progutao. To mogu predstavljati svi oni potencijali koje smo zanemarili i koji su upravo zbog toga sudjelovali u nastanku negativnog emocionalnog stanja.

Primjer 10.
Osoba ima izražene anksiozne probleme u socijalnim kontaktima. Istovremeno je izrazito povodljiva i pod snažnim utjecajem ljudi iz svoje okoline. Smisao anksioznosti mogao bi biti pokušaj da je odvoji od negativnog utjecaja okoline jer jedino tako može otkriti tko je i što je, tj. pronaći vlastiti identitet.

Kao što je heroj pobijedio kita tek nakon što ga je kit progutao i nakon što je pronašao njegovo srce, tako će i ta osoba moći prevladati anksioznost tek kada otkrije njezin smisao.

Alkemija

Kada pokušavamo razumjeti nešto što još ne razumijemo, naša fantazija spontano ispunjava praznine. Ta fantazija slična je bajkama i mitovima i u njoj možemo prepoznati arhetipske obrasce. U takvoj situaciji nalazili su se alkemičari kada su pokušavali razumjeti prirodu materije.

Primjer 11.
Olovne pare su otrovne i ako ih udahnemo možemo očekivati ozbiljno trovanje. Isto se dogodilo alkemičaru koji je zagrijavao olovo i udahnuo njegove pare. Danima mu je bilo loše i imao je sreće ako je preživio. Budući da nije imao znanje moderne kemije ili medicine, njemu se nije činilo da ga je otrovalo olovo nego demon kojega je oslobodio.

Promatrajući složene kemijske procese koji su se odvijali u laboratoriju, takve fantazije mogle su se slobodno razvijati. Rezultat su brojna alkemijska djela koja nisu ništa drugo nego projekcije arhetipske psihe.

Jedan od simbola važnih za našu temu jest prima materia u stanju nigreda — crnila. Ta prima materia mora proći kroz različite transformacije i na kraju iz nje ostaje zlato, kamen mudraca ili eliksir života.

Prima materia u stanju nigreda može predstavljati negativno emocionalno stanje — ljutnju, anksioznost, depresiju, krivnju i sl. — iz kojega se može izvući određena vrijednost, tj. novi psihološki stav. Psihološki gledano, transformacija prima materije predstavlja transformaciju psihološkog stava, dok procesi kroz koje ona prolazi predstavljaju način na koji se ta transformacija ostvaruje.

Religija

Religiozne dogme, kao i mitovi, sadrže arhetipske slike. Za našu temu možda je jedna od zanimljivijih priča ona o muci, smrti i uskrsnuću Krista. Svaki od tih simbola na svoj način povezan je s negativnim emocionalnim stanjima i procesom psihološke transformacije.

Kristova muka može biti povezana s patnjom koju prihvaćanje novog psihološkog stava pretpostavlja. Takav proces nikada nije potpuno bezbolan. Dosadašnja uvjerenja koja su se godinama oblikovala i održavala postupno gube svoju važnost.

Samo raspeće podsjeća na stanje koje osjećamo kada više nismo sigurni koji je stav ispravan. Razapeti smo između dvije mogućnosti: nastaviti po starom ili se upustiti u nesigurnost novog.

Nakon Kristove smrti zavladali su tama i potresi. Takve slike mogu simbolizirati zbunjenost, izgubljenost i druga negativna emocionalna stanja koja prate raspad starog psihološkog stava.

Novi psihološki stav u neku je ruku uskrsnuće.

Zaključak

Simboli poput ovih koje smo spomenuli pojavljuju se u snovima i slikama ljudi koji se nalaze u situaciji da moraju razviti novi psihološki stav. Kako bi se taj proces mogao dogoditi, potreban je dugotrajan pripremni rad kojim postupno stječemo sposobnost da novi psihološki stav uopće možemo apercipirati.

Takvi procesi najčešće se događaju kada je naš osnovni psihološki stav krut i nefleksibilan. Negativna emocionalna stanja tada postaju nužna jer tek kada postanemo dovoljno očajni možemo postati dovoljno skromni da pomoć potražimo ondje gdje je prije nikada ne bismo tražili.

Tada ponekad otkrijemo da je moguće gledati na život i na drugačiji način. Taj drugačiji način predstavlja novi psihološki stav koji je bolje prilagođen životnim okolnostima u kojima se nalazimo.

Ostale tekstove i eseje iz područja analitičke psihologije i simbolizma možete pronaći na stranici Analitička psihologija.